Kvantitativna procjena aktivnosti neuronske mreže socijalne percepcije kao neurobiološkog markera poremećaja iz autističnog spektra
- yasin çelik
- Aug 12
- 2 min read
Kvantificirana aktivnost kruga socijalne percepcije kao neurobiološki marker poremećaja iz autističnog spektra (PAS)
Istraživači su analizirali seriju od 164 slike za svakog od 114 ispitanika i otkrili da snimci mozga krugova socijalne percepcije ukazuju na PAS samo kod dječaka.
Ovo novo istraživanje ima potencijal da unaprijedi liječenje PAS mjerenjem promjena u moždanom krugu socijalne percepcije kao odgovora na različite tretmane. Naučnici su ustanovili da podaci sa snimaka mozga mogu biti efikasan pokazatelj funkcije ovog kruga kod dječaka, kako kod mlađe djece, tako i kod starijih pacijenata.
Istraživanje je posebno relevantno za pacijente sa PAS kod kojih je teško postaviti dijagnozu i odabrati tretman, jer pruža jasniji dijagnostički uvid i pomaže u razvoju programa liječenja kada nije jasno da li su najefikasniji bihevioralni, farmakološki tretmani ili kombinacija oba.
„Bihevioralni simptomi PAS su toliko složeni i raznovrsni da je teško odrediti efikasnost novog tretmana, posebno u realnom vremenskom okviru“, izjavila je Malin Björnsdotter, docentica na Univerzitetu u Göteborgu i glavna autorica studije. „Markeri moždane funkcije mogu pružiti specifične i objektivne mjere potrebne za prevazilaženje ovog jaza.“
Široka upotreba snimaka mozga?
Pored pomoći u identifikaciji najefikasnijeg tretmana za pojedinca sa PAS, ovo istraživanje pruža dokaze da je snimanje mozga važan alat za intervenciju.
Trenutno, funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI), koja je korištena u ovom istraživanju, nije standardni dio liječenja PAS jer nema dovoljno dokaza koji povezuju snimke sa efikasnim tretmanima. Institut za autizam i neurološki razvoj pri GW ima za cilj dati značajan doprinos uspostavljanju terapija zasnovanih na dokazima za PAS.
„Ova vrsta snimanja može nam pomoći da odgovorimo na pitanje: ‘Hoće li dijete imati koristi od 16-nedjeljne bihevioralne intervencije od prvog dana tretmana?’“ rekao je dr. Pelphrey. „Odgovor na ovo pitanje pomoći će roditeljima da uštede vrijeme i novac na dijagnozi i liječenju.“
Nakon studije, dr. Pelphrey i njegovi saradnici planiraju testirati svoje nalaze na većoj grupi osoba sa autizmom i drugim neurološkim poremećajima u saradnji sa Nacionalnim dječijim medicinskim centrom, kako bi utvrdili može li snimak uspješno razlikovati PAS od drugih poremećaja i pratiti napredak liječenja.
Autori naglašavaju da je ovo istraživanje još u ranoj fazi, ističući da većina ordinacija i bolnica nema specijaliziranu opremu potrebnu za izvođenje snimaka mozga korištenih u ovom istraživanju.
„Da bismo zaista pomogli pacijentima, moramo razviti jeftine i jednostavne tehnike koje se mogu primijeniti u bilo kojoj grupi, uključujući novorođenčad i osobe sa ozbiljnim bihevioralnim problemima“, rekla je dr. Björnsdotter. „Ovo istraživanje je prvi korak ka tom cilju.“
Iako ova metoda trenutno funkcioniše samo za dječake sa autizmom, istraživači vode opsežnu nacionalnu studiju o djevojčicama sa autizmom kako bi identificirali odgovarajuće tehnike za njih. Očekuju prve rezultate ove studije kasnije ove godine.
Comments